Díli, 5 Maiu 2025 — Alunu kursu Estadu Maior Konjunta Integradu (CEMCI) ba dala 4 , kontinua matéria kona-ba Estudu Impaktu Ambiental, Garante Ambiente Saudável no Sustentável, ne’ebé hanorin husi dosente Dr. António Lelo Taci iha auditóriu IDN, Palásiu Governu, Díli.
Matéria ne’e fó enfáze ba tópiku sira prinsipál hanesan, impaktu ambiental no komponénte ambiente sira ne’ebé ameasa poluisaun, dalan atu prevene poluisaun Ambiental, impaktu hosi atividadi indústria, problema fo’er no jestaun nian, dezenvolvimentu sustentável no prosesu lisensiamentu ambiental iha Timor-Leste.
Dr. Lelo Taci ho nia esperesia servisu iha area Ambiental liu tinan 20 hatutan katak ,Timor-Leste ho populasaun hamutuk 1.3 milhaun (TL-2020) no ho área tasi-ibun sira, sai uma importante ba biodiversidade tasi nian. Timor-Leste lokaliza iha Triángulu Korál, zona ida ne’ebé hetan konsiderasaun hanesan ida hosi área biodiversidade tasi nian ne’ebé bo’ot liu iha mundu. Nian, iha liu 76% espésie korál mundiál, 6 espésie tarutu hosi 7 iha mundu, no liu 1,000 espésie megafauna tasi nian.
Rekursu tasi iha Timor-Leste fó kontribuisaun boot ba seguransa ai-han, tanba liu 1.2 milhaun ema depende ba agrikultura no peska. Turizmu, liu-liu konaba ikan-baleia no golfiñu sira, bele hamosu reseita signifikativu ba nasaun.
Asuntu ambiental nu’udar asuntu sensívél no komúm, iha relasaun direta ho atividadi ema nian. Dezenvolvimentu ne’ebé la jere ho di’ak bele fó impaktu signifikativu ba meiu-ambiente.
Tuir matenek-na’in Fandeli iha tinan 2009 katak, siénsia ambiental fahe ba klase tolu, abiotiku, biotiku, no kulturál/sosio-ekonómiku, inklui saúde públika. Nune’e, projetu dezenvolvimentu tenke halo estudu viabilidade (EIA) antes implementasaun.
Lei Base Ambiente (LBA) No. 26/2012 hatudu katak “ambiente” kompriende sistema físiku, kímiku, biolójiku no nia relasaun ho fator ekonómiku, sosiál no kulturál. Poluisaun, hanesan substánsia ka barullu husi atividade umanu, bele fó perigu ba saúde ema nian no kualidade ambiente.
Komponénte ambiental sira ne’ebé ameasa poluisaun inklui bee, rai no ar. Atmosfera presiza ba moris hotu iha mundu, tanba iha oksijéniu (O₂), dióksidu karbonu (CO₂), no ozonu (O₃).
Prevensaun poluisaun inklui determina lokalizasaun indústria ne’ebé dook hosi komunidade, jestaun di’ak ba lixu sólidu no líkidu, no uza sistema kontrolu atu prevene utilizasaun substánsia kímika ne’ebé bele hatudu impaktu ba ambiente. Juventude tenke envolvida iha reflorestasaun iha área fo’er, no governu tenke fó sansaun ba sira ne’ebé hafo’er ambiente.
Konseitu R-3 (reduz, reutiliza, recicla) nune’e importante atu hatun impaktu. Edukasaun ambiental ba entidade sira hotu mak estratéjia atu garante dezenvolvimentu ne’ebé sustentável.Dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste bazeia ba jestaun ambiental di’ak, ho konsiderasaun ba jerasaun agora no jerasaun futuru.
Konkluzaun, problema ambiental maka problema multisetoriál, iha relasaun ho responsabilidade morál ema hotu. Timor-Leste nu’udar nasaun joven presiza dezenvolvimentu, maibé tenke hala’o ho prinsipiu sustentável atu garante moris iha ambiente saudável, tuir lei ne’ebé vigora.#MédiaIDN
|
Visualizações de posts: 48