Díli- Kontinua ba loron 28 fulan Janeiru tinan 2025, Partisipantes terseiru Kursu Estadu Maior Konjunto Integradu ho naran kompletu Kapitaun Fragata Guido Guterres da Silva, mós finaliza ona nia ezame monografia iha Instituto Defeza Nasionál.
Tema ba ezame monografia husi Kapitaun Fragata Guido Guterres da Silva ho tema “Knaar komponente ro’o nian husi FALINTIL -FDTL iha kombate peska ilegal: avaliasaun ba efikásia no estratéjia sira atu dezafia protesaun rekursu tasi nian sira. Ne’ebé hetan Orientador husi Profesor Doutor José Antonio, Prezidente do Juri husi Dr. Nuno Corvelo Sarmento, Ezaminador dahuluk Kapitaun Mar e Guera Adão Brito, Examinador daruak Dr. José Manuel Fernandes “Nakfilak”, akompaña husi Kordenador Ensinu Formasaun Superintendente Joni Viana.
Fundamentu Tátiku ho nia justifikasaun , Estudu ida-ne’e ninia objetivu mak atu analiza papél importante ne’ebé Timor-Leste nia Komponente Forsa Naval, iha kombate hasoru peska ilegál no oinsá papél ne’e, kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian. Explora tópiku ida-ne’e importante tebes, tanba peska ilegál sai nu’udar ameasa boot ba ekonomia no sustentabilidade ambientál Timor-Leste nian.
Objetivu Estudu Foku prinsipál husi peskiza ne’e ,mak asaun sira husi Komponente Forsa Naval Timor-Leste nian iha kontestu prevensaun no kombate peska ilegál iha tasi-ibun iha nasaun ne’e. Estudu ne’e, sei ko’alia kona-ba estratéjia, rekursu no prátika sira ne’ebé forsa seguransa ida-ne’e uza atu asegura integridade rekursu peska nian no promove dezenvolvimentu ekonómiku sustentavel.
Objetivu sentrál husi investigasaun ida-ne’e no operasaun Komponente Liga ba Naval Timor-Leste nian iha kontestu prevensaun no kombate peska ilegál kona-ba Inan-aman nia rai. Estudu ne’e sei ko’alia kona-ba estratéjia, rekursu no fatin ne’ebé forsa seguransa ida-ne’e uza atu asegura integridade rekursu nian
Introdusaun husi topiku ne’e, hafoin Timor-Leste nia independénsia, Timor-Leste hasoru dezafiu sériu sira ne’ebé relasiona ho jestaun no protesaun rekursu tasi nian, tanba laiha infraestrutura, supervizaun no rekursu umanu ne’ebé adekuadu.
Iha tinan hirak foin lalais ne’e, aumentu iha peska ilegál, la-reguladu no la-reportadu ,sai ona asuntu importante ida ba sustentabilidade rekursu peska iha Timor-Leste. Komponente Naval hala’o papél ida-ne’ebé boot liu hodi proteje zona ekonómika eskluziva nasaun nian ,ho misaun atu patrulla bee territóriu no korrije prátika peska ilegál sira.
Konseitu kona-ba protesaun Rekursu Naval, Protesaun rekursu tasi nian nu’udar konseitu fundamentál ida ba konservasaun ekosistema tasi nian no utilizasaun sustentavel rekursu tasi nian. Ida ne’e kompostu husi asaun lubuk ida, polítika no prátika sira ne’ebé ho objetivu atu prezerva biodiversidade tasi nian, atenua impaktu ambientál sira ne’ebé kauza husi atividade umanu no promove utilizasaun sustentavel rekursu sira ne’ebé disponivel. Rekursu tasi nian sira inklui mós ikan, koral no algae sira, no mós rekursu minerál no enerjia sira husi tasi-ibun, no mós papél esensiál ida iha regulasaun klimátika no fornese ai-han no moris ba ema rihun ba rihun iha mundu tomak.
Rekomendasaun atividade peska ilegál iha Tasi Timor-Leste no iha Zona Ekonomika Exkluziva kontinua sai hanesan ameasa reál ba esplorasaun riku-soin no enerjia husi rekursu ekonómiku sira iha Tasi Timor-Leste: sai hanesan ameasa ba dezenvolvimentu sustentavel nasaun nian.
Nune’e Komponente Naval kontinua sai hanesan pontu referénsia ida ba kombate atividade peska ilegál sira iha tasi Timor-Leste, hanesan ho instrumentu legál sira, materiál, finanseiru no rekursu umanu sira, nune’e mós fasilidade no intervensaun sira ne’ebé apropriadu iha área koordenasaun no kooperasaun rejionál sira. no iha área internasionál sira ne’ebé, to’o ohin loron, sei presiza nafatin hadi’ak no rekursu sira ne’ebé presiza.
Maske komponente Naval F-FDTL nian hatudu ona susesu balun iha operasaun sira hodi kombate atividade peska ilegál sira iha Tasi Timor-Leste, operasaun sira-ne’e hapara tanba estragus ne’ebé ro rua ne’e sofre iha tasi.
Enkuantu ba oras ne’e dadaun Institutu Defeza Nasionál, finaliza ona ezame monografia ba partisipantes Primeiru Kursu Estadu Maior Konjunto integradu hamutuk nain 7, no sei falta participantes na’in 8, ne’ebé sei realiza mós ezame monografia iha tempu tuir mai, bazeia orariu diresaun Akademia IDN.
Aktividades akademia ne’e, Remata ho , Instituto Defeza Nasionál entrega buletim anual IDN ni’an ba examinador dahuluk Kapitaun Mar e Guera Adão Brito, ho foto hamutuk. #MediaIDN
|
Visualizações de posts: 371