Aileu, 19 Agostu 2025 – Governu Timor-Leste selebra loron FALINTIL ba dala 50 (1975–2025) ho Misa Agradesimentu ne’ebé realizadu iha Parókia São Pedro-São Paulo, Munisípiu Aileu, no preside husi Arsebispu Metropolitanu, Dom Virgílio do Carmo da Silva.
Iha momentu istóriku no importante ne’e, hetan partisipantes mós husi Diretór Ensinu Formasaun Institutu Defeza Nasionál, Kapitaun Fragata Graduadu Nicolau Sousa Guterres.
Depois husi misa, programa kontinua ho kari ai-funan ba monumentu Saudozu Nicolau Lobato iha suku Aisirimou. Hodi kontinua kedan mai hala’o reflesaun nasional kona-ba istória FALINTIL ne’ebé partilha husi sasin moris atual Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raul “Falur Rate Laek”, no Tenente Jenerál Reformadu Lere Anan Timor.
Tenente Jenerál Falur Rate Laek hateten, Munisípiu Aileu iha istória espesífiku tanba funu libertasaun hahu no remata husi Aileu. Nia fo agredesimentu no sentidu kondolénsia ba FALINTIL Aileu oan sira, espesiálmente Aileu oan sira ne’ebé fó sira nia vida hodi liberta Timor-Leste.
“Ha’u mai ho saudasaun espesial ba povu Aileu, hodi haruka no hanoin ba mártires no heróis Aileu oan sira, ne’ebé monu iha kampu de batalha,” hateten Falur. Nia kontinua, “Aileu iha papel importante, tanba FALINTIL hahu no remata funu iha ne’e. Ami fo parabéns ba ita hotu tanba sakrifísiu no kontribuisaun ba libertasaun nasaun.”
Tenente Jenerál Falur salienta reflesaun ne’e hanesan momentu importante atu hamoris luta koletiva no hakruuk ba heroi sira hotu ne’ebé fó-an ba independensia.
Nia apela mós ba instituisaun deféza no seguransa atu kontinua ho espiritu kamaradajen no profesionalizmu, hodi ema labele politiza instituisaun nian, no tenke hakmatek hodi kontinua valor no prinsipiu FALINTIL nian.
Reflesaun hanesan hato’o husi Tenente Jenerál Reformadu Lere Anan Timor “Ami ne’ebé sei moris, ami konta istória sira ne’ebé mate. Ami halo istória no fo valor ba sira nia sakrifísiu. Tanba FALINTIL hahu iha Aisirimou iha tinan 1975, no depois 24 tinan, tama transisaun ba Forsa Defeza Timor-Leste. Nia hetan matadalan husi komandante Nicolau Lobato to’o Conis Santana. “Ami ne’ebé sei moris, ami hakotu no sama sira nia mate. Ohin ami hasae bandeira independencia nasionál ba povu maubere,” hateten nia.
Nia sublinha mós katak istória FALINTIL la’os fasil, Ita konta istória ne’e hodi fó hanoin, sobre sofrimentu no sakrifísiu hodi sai reflesaun ba jerasaun foi sae sira hodi hatene istória, para bele kontribui ba paz iha rai laran.
Selebrasaun Loron FALINTIL dala 50 hanesan momentu foun atu loke kápitulu foun ba istória Timor-Leste. FALINTIL seidauk remata nia trajetória. Nia hela iha spiritu povu, no kontribui ba pas, estabilidade no dezenvolvimentu.
Eventu importante ne’e mós hetan partisipasaun husi Prezidente Tribunal Rekursu Dr. Afonso Carmona, reprezentante Parlamentu Nasional, Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasional S.E. Gil da Costa “Oan Soru”, Komandante Jerál PNTL Komisáriu Henrique da Costa, Vise-Xefe Estado Maior General das F-FDTL Major Jenerál Calisto dos Santos Coliati, Brigadeiru Jenerál João Miranda “Aluk Descartes”, no Prezidente Autoridade Munisípal Aileu João Bosco dos Santos. Ofisial F-FDTL no PNTL, no komunidade Aileu enjeral ne’ebé partisipa. #MédiaIDN
|
Visualizações de posts: 10