Díli-Institutu Defeza Nasionál (IDN) ba loron 18 fulan fevereiro tinan 2025, realiza Konferénsia ho Tema Treinamentu no dezafiu sira husi forsa defeza no seguransa Timor-Leste nian, Análize Krítiku no perspetiva sira ba operasaun sira iha senáriu kompleksu sira.
Nune’e orador ne’ebé sai palestrante iha Konferénsia ne’e , mak hanesam Koronel reformadu Antonio José Sampaio e Silva, iha esperiénsia militár ne’ebé boot, nu’udar koloniál ida-ne’ebé halo reforma ba tropa Portugal, tuir kursu Infantaria iha Akademia Militar, nu’udar profesór ida iha eskola superiór Forsa Seguransa Macau. Agora dadaun hanesan asesor ba F-FDTL no profesór ida iha Institutu Defeza Nasional.
Kapitaun Fragata Julião Pinto da Silva, mestradu iha Direitu husi Universidade Dili no remata ona kursu CPOS iha tinan 2017. Agora dadaun nu’udar Diretor Adjuntu Autoridade Maritima Nasional.
Tenente Koronél Graduado Gregorio Bernardo Correia “Cmd”, lisensiadu iha Direitu husi Universidade Paz Dili, hala’o kursu pos-graduadu iha Estudu Estratejiku sira husi Institutu Defeza Nasional, remata kursu CPOS iha tinan 2019, no nu’udar estudante ida husi Mestradu iha Seguransa Dezenvolvimentu Nasional Sustentavel. Agora dadaun nu’udar segundo Komandante no segundo batallaun iha setor sul.
Superintendente Assistente Polísia Silverio dé Araujo, lisensisado iha Politika Publika husi Universidade Nasional Timor Lorosa’e no remata Kursu CPOS iha tinan 2015 agora daudaun hanesan Komandante Interinu Unidade Polisia Espesial.”
Ba Média Nasionál Adjuntu Diretór Interinu IDN Kapitaun Fragata Duarte Borges Loe hateten, Konferensia ida ne’e hanesan perkursu Akademiku, ne’ebé sira, konklui ona modul formasaun hotu, hanesan formasaun baze no modul formasaun espesifiku, iha componente militar no polísial, iha terseiru Kursu Estadu-maior Konjunto Integradu ba tinan akademia 2024 to’o 2025.
Depois konklui formasaun, parte dezenvolvimentu pesoal, kada alunu, individualmente produs rasik sira nia trabalhu investigasaun individual, ne’ebé iha atribuisaun orientadores, akompaña sira desde prosesu hahu hakerek ho liafuan minimu Rihun sanulu, maximu rihun atus lima.
Iha prosesu aprendizasen sira ho nível mestradu, tanba unidade kurikular ne’ebé sira hetan ne’e, relevante ho kontestu segurança no defeza nasionàl, iha unidade kurikular nível mestradu ninian.
Tanba ne’e, ho aprezentasaun palestrante sira na’in 3 ohin, reprezenta meritu ekipa sira ni’an, no importância husi konferénsia ohin, hanesan debate akademiku ida solidu, e estratejiku, sobre oportunidade, dezafiu, hodi molda ita nia evolusaun forsa defeza no forsa segurança.
Ita hanoin katak iha kontestu atual ba Timor-Leste, ita presiza asaun, reflesaun no komprimisu, ne’ebé orientadu ba esforsu institusional, moderniza ita nia kapasidade operasional, presiza planeamentu estratejiku, ida ne’ebé adekuadu no relevante, hodi bele garantia, ita nia soberania pais ne’e.
Debate ba iha konferensia ne’e, iha asuntu 4, ne’ebé sai hanesan, fundamental hodi determina kapasidade operasional ita nia forsa F-FDTL ho PNTL.
Asuntu dahuluk mak kapasidade intervensaun forsas F-FDTL ba asistensia apoiu humanitaria, ne’ebé aprezenta husi orador Tenente Koronél Graduado Gregorio Bernardo Correia “Cmd”, tambá ita hatene katak desastre naturais e krize humanitaria bele akontese bainhira de’it tambá ne’e mak protidaun forsas armadas ne’e krusial e esensial. No presiza modenizasaun ba sira nia logística, ho kooperasaun inter-institucional ba formasaun kualifikasaun ne’ebé di’ak hodi apoia mos ho teknolojia.
Segundu asuntu fundamentais husi diskusaun ne’ebe mak ohin koalia kona ba Jestaun e liderança, prevensaun iha krime transnasionál, ba ita nia l fronteira sira, aprezenta husi orador Superintendente Assistente Polísia Silverio de Araújo. Tenta atu ajuda sira, ita presiza fó formasaun ba efetivus sira ne’ebé mak servisu iha área relevante, presiza teknolojia ida ne’ebe mak adekuadu, ho mós presiza kooperasaun institusionál ba kooperasaun ho país sira ne’ebé, vizinu iha ita nia sor-sorin, nune’e bele fó solusaun ida kojunta ba ameasa ne’ebe mak ita iha.
Terseiru asuntu fundamentais ba iha diskusaun ne’ebe ohin ne’e, koalia kona dezenvolvimentu, hodi dezafia governansa iha kapaisdade operasional, autoridade martitima nasionál, aprezenta husi orador Kapitaun Fragata Juliao Pinto da Silva.
Tanba ita hatene, soberania marítima maior riquezas no maior desafio mós. Tambá ne’e seguransa marítima tenke sai hanesan pilar sentral soberania nasional e dezenvolvimentu nasionál.
Tambá ita koalia kona-ba ekonomia azul ho kestaun segurança marítima ne’e, hanesan buat rua ne’ebe interligadu, sem segurança marítima, ita la koalia kona ba ekonomia azul, tambá ne’e, seguransa marítima fator ne’ebe mak esensial para atu haree ita nia autoridade marítima nasionál, ita presiza estrutura portuária ne’ebè diak, presiza espesialista navais, ita presiza teknolojia. klaru dadaun ita iha centro operasaun marítima (COMAR) hodi halo monitorizasaun ba sistema, maibe ne’e la to’o, ita presiza ekipametus sira atual ho modernu.
Ba iha isu ultimu aprezenta husi asesór Koronel reformadu Antonio José Sampaio e Silva, hodi halo, nia observasun enjerál ba ita nia segurança no defeza, hahu husi inisiu nia criasaun to’o mai ohin loron, nia koalia kona ba kapasitasaun no modernizasun.
Kuandu ita koalia segurança nasional, ita la garante kuandu laiha modernizasaun kontinua, tanba ne’e, ita presiza estratéjia koperasaun ho ita nia pais sira, ajuda ita, nune’e ita bele partilha koiñesimentu.
Liu husi konferensia ida ne’e, identifica dezafiu lubun ida, ne’ebé relevância mos oportunidade ne’ebè, ita bele explora, hanesan formasaun kontinua ba rekursus humanus, nune’e misaun IDN forma líder ne’ebé mak bele liga iha situasaun komplexu, desafiu globais. Supra-desafiu ne’ebè debate iha konferensia sira nune, ita presiza aposta iha inovasaun e teknolojia, no mós kooperasaun institusional ho país vizinu sira.
Ultimu husi sira ne’e hotu, para atu fó solusaun ba desafiu sira ne’e, tenke iha vontade polítika, investimentu finanseira ida di’ak, ne’ebe adekuadu ba misaun ne’ebe atribui ba sira, nune’e ita nia forsa defeza no segurança, bele fó seguransa ba Timor-Leste ida, seguru.
Tuir orariu husi diresaun ensinu formasaun IDN, depois aktividade palestra ohin, ba oin , sira hein data fiksu ba serimonia final ba graduasaun, iha loron 20 fulan Marsu tinan ne’e. Aumesmu tempu abertura mós ba kuatru Kursu Estadu maior Konjunto Integradu, lista husi PNTL nain lima no lista husi F-FDTL nain 10 IDN simu ona. Hodi sira bele hahu ho formasaun baze iha fulan marsu.
Tanba IDN sai hanesan fatin ida fó formasaun ba ofisiais superior husi PNTL ho F-FDTL, aliende sira mai aprende, hodi halo debate, diskusaun liu-liu ba desafius ne’ebe mak iha, falta nebe’e iha Instituisaun ida-idak.
Terseiru Kursu Estadu Maior Konjunto Integradu ne’e, Institutu defeza Nasionál realiza iha loron 3, fulan Abril tinan 2024, ho ninia objetivu mak atu prepara ofisiál seniór sira ho tékniku apoiu ba komandu no desizaun ne’ebé presiza atu ezerse funsaun komandu, lideransa no funsaun jerál (MS) iha Unidade no órgaun sira husi Estrutura Superior F-FDTL, PNTL.
Fornese sira-nia vizaun jerál kona-ba realidade no buka atu esplora sira-nia esperiénsia no koñesimentu sientifika no téknika, ne’ebé akumuladu iha tinan hirak-ne’e, tanba sira-nia dezempeñu no karreira sira, hodi asegura sistematizasaun koñesimentu ba dezenvolvimentu individuál no aprendizajen ne’ebé adekuadu ba dezempeñu funsaun sira iha futuru.
Partisipa iha Konferensia ne’e mai husi Vice Xefi Estadu Maior Jenerál FALINTIL Forsa Defeza Timor Leste F-FDTL Majór Jenerál Calisto dos Santos “ Coliati” Reprezenta husi Institusaun PNTL, oficial sira husi F-FDTL ho PNTL, eis alunos IDN sira, ho Joven Universitariu sira mós. #MediaIDN
|
Total Visualização : 409