Díli- Institutu Defeza Nasional hahu loron 20 fulan Janeiru tinan 2025, Realiza Ezame Monografia ba Estudante Kursu Estadu Maior Konjunto Integradu ba dala tolu, ba Tinan Akademiku 2024/2025, iha auditorio IDN Palasiu Governu Díli.
Ezame monografia ba loron 21 fulan Janeiru tinan 2025, ho participantes Major Elizeu Guterres ho tema ezame monografia “Influénsia husi komunidade CPLP, husi nasaun sira ne’ebé ko’alia lian portugués ba polítika externa no seguransa Timór-Leste nian: dezafiu no oportunidade ba integrasaun rejionál no kooperasaun internasionál”, ne’ebé hetan prezidente júri husi Dr. Nuno Corvelo Sarmento, Examinador Coronel João Esteves, Orentador Superintendente Joni Viana, akompaña husi Diretor Ensinu Formasaun IDN Kapitaun Tenente Duarte Borges Loe.
Introdusaun Komunidade Pais sira Lian Portugues (CPLP) hala’o papél importante , hanesan espasu ida ba kooperasaun internasionál entre nasaun sira ne’ebé iha ligasaun istórika no kulturál. Hahú kedas atu tama iha CPLP iha 2002, Timor-Leste buka atu hametin ninia integrasaun rejionál no hakle’an liután relasaun multilaterál sira iha kontestu polítika externa no seguransa nian.
CPLP oferese forum ida ba diálogu no kooperasaun iha Timor-Leste, liuliu iha área krusiál sira hanesan seguransa marítima, kapasitasaun institusionál no dezenvolvimentu sustentavel.
Estudu ida-ne’e, ho objetivu atu analiza influénsia CPLP nian ba polítika externa no seguransa Timor-Leste nian, hodi esplora dezafiu no oportunidade sira ne’ebé asosiadu ho integrasaun rejionál no kooperasaun internasionál.
Ho Justifikasaun ba tópiku ,Relasiona ho estudu ida-ne’e , mosu tanba importante tebes ba integrasaun rejionál no kooperasaun internasionál ba seguransa no dezenvolvimentu Timor-Leste nian, nasaun foin-sa’e ida-ne’ebé iha dezafiu signifikativu iha ninia relasaun internasionál sira.
Liu husi CPLP, Timor-Leste buka atu hametin liután relasaun ho nasaun sira seluk ne’ebé ko’alia lian Portugues, dezenvolve polítika estranjeiru no seguransa ida-ne’ebé forte liu ne’ebé aliña ho interese rejionál no globál sira.
Tanba Kursu Estadu Maior Konjunto no Integradu (CEMCI) ne’ebé IDN, realiza ho ninia objetivu mak atu prepara ofisiál seniór sira ho tékniku apoiu ba komandu no desizaun ne’ebé presiza atu ezerse funsaun komandu, lideransa no funsionáriu jerál (MS) iha Unidade no órgaun sira husi Estrutura Superior F-FDTL, PNTL, fornese sira-nia vizaun jerál kona-ba realidade no buka atu explora sira-nia esperiénsia no koñesimentu sientifika no téknika, ne’ebé akumuladu iha tinan hirak-ne’e tanba sira-nia dezempeñu no karreira sira, hodi asegura sistematizasaun koñesimentu ida-ne’e, dezenvolvimentu individuál no aprendizajen ne’ebé adekuadu ba dezempeñu funsaun sira iha futuru.
Ninia objetivu inklui preparasaun ba pesoál sira ne’ebé kualifikadu tebes, ne’ebé tama iha estrutura hierarkika ida, ho abilidade atu suporta foti desizaun iha situasaun risku no inserteza sira ne’ebé tipiku ba kombate armadu, operasaun apoiu sivíl no iha kumprimentu misaun seguransa interna no externa sira, hodi hatán ba rekizitu sira ba Seguransa Nasional no Defeza, nune’e mós transmite koñesimentu kona-ba realidade sira ne’ebé hale’u iha nivel nasionál no internasionál, ho natureza polítika, estratéjika, sosiál, ekonómika no kulturál, ne’ebé kobre área koñesimentu sira ne’ebé presiza análize no komprensaun kona-ba fenomenu sira-ne’e husi Instituisaun Militar ka Polisia rasik.
Tanba ne’e, kursu Estadu Jeral Konjunto no Integradu (CEMCI) ne’ebé organiza husi Institutu Defeza Nasional hala’o tiha ona iha fulan Abril tinan kotuk, tuir regulamentu akadémiku ne’ebé estabelese ona husi IDN, iha Matadalan Akademiku CEMCI nian, ba Iha kursu ne’e nia rohan, estudante sira tenke aprezenta dokumentu peskiza ida-idak, liu husi trabalhu investigasaun individual ne’ebé sira aprezenta iha ezame monigrafia final. #MediaIDN
|
Total Visualização : 145